Hrvatska je 2018. godine donijela Nacionalni program za zbrinjavanje radioaktivnog otpada (RAO) u skladu s obvezama zemlje članice EU-a.
RAO u Hrvatskoj uključuje:
Oba se nalaze u Zagrebu i oba su sanirana i zatvorena, a otpad u njima kondicioniran je i pohranjen u spremnicima.
U tim skladištima nalazi se ukupno 11,5 m3 RAO-a.
- nisko i srednje radioaktivni otpad i iskorištene izvore ionizirajućeg zračenja nastale primjenom u medicini, industriji, znanosti, vojnoj i javnoj upotrebi
- rezidui prirodno radioaktivnih materijala
- polovinu pogonskoga nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško (NEK) i otpada nakon njene razgradnje
- polovinu visoko radioaktivnog otpada odnosno istrošeno nuklearno gorivo iz NEK-a.
Oba se nalaze u Zagrebu i oba su sanirana i zatvorena, a otpad u njima kondicioniran je i pohranjen u spremnicima.
U tim skladištima nalazi se ukupno 11,5 m3 RAO-a.
Tipovi otpada u skladištima Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) i Instituta Ruđer Bošković (IRB) jesu:
- radioaktivni gromobrani (500 komada)
- medicinski izvori (npr. upotrijebljeni u teleterapijskom liječenju)
- industrijski izvori (npr. upotrijebljeni u industrijskoj radiografiji i kalibraciji)
- izvori iz istraživačkih ustanova (npr. iz plinskoga kromatografa i spektroskopa)
- različiti otpad iz medicine (npr. igle i cjevčice)
- svjetleća boja (koja sadržava radionuklide)
- dijelovi optičkih uređaja (materijal za sprečavanje rasta plijesni i magljenja)
- radioaktivni javljači dima (njih 33.000).
Lokacije u Republici Hrvatskoj s reziduima prirodno radioaktivnih materijala (povišena koncentracija uranija i radija) jesu odlagališta:
- pepela i šljake Termoelektrane (TE) Plomin
- pepela i šljake u Kaštel Sućurcu
- fosfogipsa kod Kutine (Petrokemija).
Do 2015. godine na lokaciji TE Plomin odloženo je oko
1.110.000 m3 pepela i šljake nastalih radom dviju elektrana, od čega 900.000 m3 radom TE Plomin 1, koja je upotrebljavala istarski ugljen s visokim koncentracijama uranija i radija.
U Kaštel Sućurcu, na području bivše tvornice Jugovinil, lokacija je s oko 280.000 m3 pepela i šljake koji su nastali kao produkt izgaranja ugljena u tvorničkoj termoelektrani.
Količina od 38.000 m3 tog materijala odložena je na uređeno odlagalište na lokaciji 1974. godine, a ostalo tek treba sanirati.
Odlagalište fosfogipsa u Kutini nalazi se na 5 km od tvornice Petrokemija. Fosfogips je prašinasti materijal bijele boje koji ostaje kao nusprodukt proizvodnje fosfatne kiseline, a na toj lokaciji odlaže se od 1983. Odlagalište pokriva površinu od 1,6 km2, a ukupni je volumen fosfogipsa oko 7 x 106 m3.
1.110.000 m3 pepela i šljake nastalih radom dviju elektrana, od čega 900.000 m3 radom TE Plomin 1, koja je upotrebljavala istarski ugljen s visokim koncentracijama uranija i radija.
U Kaštel Sućurcu, na području bivše tvornice Jugovinil, lokacija je s oko 280.000 m3 pepela i šljake koji su nastali kao produkt izgaranja ugljena u tvorničkoj termoelektrani.
Količina od 38.000 m3 tog materijala odložena je na uređeno odlagalište na lokaciji 1974. godine, a ostalo tek treba sanirati.
Odlagalište fosfogipsa u Kutini nalazi se na 5 km od tvornice Petrokemija. Fosfogips je prašinasti materijal bijele boje koji ostaje kao nusprodukt proizvodnje fosfatne kiseline, a na toj lokaciji odlaže se od 1983. Odlagalište pokriva površinu od 1,6 km2, a ukupni je volumen fosfogipsa oko 7 x 106 m3.
Hrvatska i Slovenija suvlasnice su Nuklearne elektrane Krško (NEK), svaka s udjelom od 50%.
Prema Direktivi 2011/70/Euratom i temeljem Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije Hrvatska je dužna zbrinuti polovinu RAO-a koji nastaje radom i nakon razgradnje NEK-a, predviđene za 2043. godinu.
Cjelokupni dosad nastali pogonski nisko i srednje radioaktivni otpad (oko 2500 m3) skladišti se u krugu NEK-a.
Do 2043. godine trebalo bi ga biti oko 3000 m3, a razgradnjom elektrane trebalo bi nastati dodatnih 3000 m3 RAO-a.
Prema Direktivi 2011/70/Euratom i temeljem Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije Hrvatska je dužna zbrinuti polovinu RAO-a koji nastaje radom i nakon razgradnje NEK-a, predviđene za 2043. godinu.
Cjelokupni dosad nastali pogonski nisko i srednje radioaktivni otpad (oko 2500 m3) skladišti se u krugu NEK-a.
Do 2043. godine trebalo bi ga biti oko 3000 m3, a razgradnjom elektrane trebalo bi nastati dodatnih 3000 m3 RAO-a.
Istrošeno nuklearno gorivo iz NEK-a čuva se i hladi u bazenu u sklopu elektrane, a njegovo odlaganje predviđeno je krajem ovog stoljeća.
Do predviđenoga kraja rada elektrane 2043. godine trebala bi se skupiti 2283 gorivna elementa (GE), za čiji se smještaj planira suho skladištenje u posebnim spremnicima u krugu NEK-a.
Do predviđenoga kraja rada elektrane 2043. godine trebala bi se skupiti 2283 gorivna elementa (GE), za čiji se smještaj planira suho skladištenje u posebnim spremnicima u krugu NEK-a.
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske (MUP) tijelo je koje u Hrvatskoj regulira djelatnosti zbrinjavanja RAO-a i ING-a, nadzire sve objekte i djelatnosti zbrinjavanja RAO-a i ING-a te sudjeluje u upravnim postupcima za dobivanje dozvola i odobrenja za objekte zbrinjavanja.
MUP je odgovoran za obavještavanje javnosti o zbrinjavanju RAO-a i ING-a u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim obvezama.
Regulator u Republici Hrvatskoj za ishođenje odobrenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, te dozvola za pokusni i redoviti rad postrojenja za zbrinjavanje RAO jest Ministarstvo unutarnjih poslova, a Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine odgovorno je za izdavanje lokacijske i građevinske dozvole. Potrebne suglasnosti daju i druga tijela, svako za svoje područje nadležnosti.
MUP je odgovoran za obavještavanje javnosti o zbrinjavanju RAO-a i ING-a u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim obvezama.
Regulator u Republici Hrvatskoj za ishođenje odobrenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, te dozvola za pokusni i redoviti rad postrojenja za zbrinjavanje RAO jest Ministarstvo unutarnjih poslova, a Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine odgovorno je za izdavanje lokacijske i građevinske dozvole. Potrebne suglasnosti daju i druga tijela, svako za svoje područje nadležnosti.
Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško (Fond) zadužen je za prikupljanje sredstava za financiranje izrade, revizije i provedbe Programa razgradnje NEK-a te odlaganja RAO-a i ING-a.
Fond je u obvezi provoditi redovite revizije Programa razgradnje NE Krško i Programa odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva NE Krško sukladno obvezama iz Međudržavnog ugovora. Njegova je obveza i osnivanje budućeg Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada te upravljanje njime, a za svoj rad odgovoran je Vladi Republike Hrvatske.
Hrvatska elektroprivreda d.d. (HEP) kao pedesetpostotni vlasnik NEK-a ima obvezu uplaćivati sredstva namijenjena za razgradnju NEK-a te zbrinjavanje RAO-a i ING-a iz NEK-a u Fond.
HEP je također odgovoran za održavanje i nadzor odlagališta pepela i šljake TE Plomin.
Fond je u obvezi provoditi redovite revizije Programa razgradnje NE Krško i Programa odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva NE Krško sukladno obvezama iz Međudržavnog ugovora. Njegova je obveza i osnivanje budućeg Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada te upravljanje njime, a za svoj rad odgovoran je Vladi Republike Hrvatske.
Hrvatska elektroprivreda d.d. (HEP) kao pedesetpostotni vlasnik NEK-a ima obvezu uplaćivati sredstva namijenjena za razgradnju NEK-a te zbrinjavanje RAO-a i ING-a iz NEK-a u Fond.
HEP je također odgovoran za održavanje i nadzor odlagališta pepela i šljake TE Plomin.