Kakav i koliko RAO-a imamo?
Radioaktivni materijali su u posljednjih pedesetak godina našli mnoge praktične i svakodnevne primjene. Koriste se u mnogim medicinskim ustanovama u Republici Hrvatskoj (u radioterapiji, nuklearnoj medicini ili laboratorijskim istraživanjima), te u industriji (izvori zračenja) i istraživačkim institutima. Uporabom radioaktivnih materijala stvara se RAO. To mogu biti iskorišteni izvori zračenja, koje ponekad kraticom označavamo s II, te rukavice, epruvete ili šprice na kojima su ostali tragovi radioaktivnog materijala.
Raznovrstan RAO nastaje i radom nuklearnih elektrana. Kako je Republika Hrvatska suvlasnica NE Krško, prema Međudržavnom ugovoru između Vlade Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz ulaganje, iskorištavanje i razgradnju Nuklearne elektrane Krško (NN Međunarodni ugovori 9/02), odgovorna je za zbrinjavanje polovice RAO-a koji nastaje njezinim radom.
RAO koji nastaje u nuklearnim elektranama sačinjavaju iskorištena zaštitna odijela, filtri za vodu, različiti alati, rukavice i drugi potrošni materijal koji je kontaminiran.
Hrvatska je 2018. godine usvojila Nacionalni program za zbrinjavanje radioaktivnog otpada (RAO) u skladu s obvezama zemlje članice EU-a. RAO u Hrvatskoj čine:
- institucionalni radioaktivni otpad (IRAO) – nisko i srednje radioaktivni otpad i iskorišteni izvori ionizirajućeg zračenja nastali u medicini, industriji, znanosti, vojnoj i javnoj upotrebi,
- nisko i srednje radioaktivni otpad (NSRAO) iz NEK-a – polovinu nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško i otpada nakon razgradnje elektrane,
- visoko radioaktivni otpad – polovinu visoko radioaktivnog otpada, odnosno istrošeno nuklearno gorivo iz Nuklearne elektrane Krško,
- rezidui prirodno radioaktivnih materijala (NORM).
Sanacija lokacija s povišenim koncentracijama prirodno radioaktivnih materijala nije obveza Fonda, već vlasnika lokacije i jedinice lokalne samouprave, uz nadzor nadležnih tijela.
Tipovi RAO-a u skladištima u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) i Institutu Ruđer Bošković (IRB) su:
- radioaktivni gromobrani,
- medicinski izvori (upotrijebljeni u teleterapijskom liječenju itd.),
- industrijski izvori (upotrijebljeni u industrijskoj radiografiji i kalibraciji),
- izvori iz istraživačkih ustanova (iz plinskog kromatografa i spektroskopa itd.),
- različit radioaktivni otpad iz medicine (igle, cjevčice itd.),
- svjetleća boja (sadržava radionuklide),
- dijelovi optičkih uređaja (materijal za sprječavanje rasta plijesni i magljenja),
- radioaktivni javljači dima.
Očekuje se da će se iz vojne upotrebe izdvojiti manje količine RAO-a u obliku izvora upotrjebljenih za mjerenje debljine leda na helikopterima, izvora za osvjetljavanje ciljnika na oružju i izvora upotrjebljenih za kalibraciju.
U Republici Hrvatskoj ne nastaje visoko radioaktivni otpad.
Kako ga zbrinjavamo?
U Hrvatskoj postoje dva skladišta institucionalnog RAO-a:
- skladište u sklopu Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) – tijekom 2006. godine, uz pomoć IAEA-e i uz nadzor tadašnjeg Državnog zavoda za zaštitu od zračenja, provedena je sanacija skladišta koja je obuhvaćala karakterizaciju, razvrstavanje i kondicioniranje dijela tada postojećeg inventara. U skladištu se nalazi 1,5 m3 RAO-a.
- skladište Instituta Ruđer Bošković (IRB) – u skladištu se nalazi 10 m3 RAO-a.
Oba skladišta se nalaze u Zagrebu, te su zapunjena, sanirana i zatvorena, a otpad u njima je kondicioniran i pohranjen u spremnicima. Trenutno se institucionalni otpad skladišti kod prouzročitelja (vlasnika) dok se ne riješi pitanje njegovog zbrinjavanja na nacionalnoj razini u Centru za zbrinjavanje RAO. U tim skladištima se nalazi ukupno 11,5 m3 RAO-a.
