Pregled postojećih nuklearnih postrojenja
Danska gotovo polovicu potreba za električnom energijom pokriva proizvodnjom iz energije vjetra (preko 40%), iz ugljena dobiva oko 30% električne energije, te manji udio dobiva iz biomase, plina i sunčeve energije. U Kraljevini Danskoj ne postoje nuklearne elektrane, ali nuklearna energija čini bitan dio danske električne energije, jer ostatak energije (manje od 10%) Danska uvozi iz susjednih zemalja: Švedske, Norveške i Njemačke koje energiju uglavnom dobivaju iz hidroelektrana i nuklearnih elektrana.
Najveći dio radioaktivnog otpada u Danskoj potječe od razgradnje bivših istraživačkih reaktora i pratećih postrojenja na poluotoku Risø sjeverno od grada Roskilde, gdje su smještena sva nuklearna postrojenja i skladišta radioaktivnog otpada.
Privremena skladišta nisko i srednje radioaktivnog otpada
Otpad koji se trenutačno skladišti u dva postojeća privremena skladišta, pakira se u spremnike od kojih svaki ima jedinstvenu identifikacijsku oznaku koja ga povezuje sa bazom podataka. Unutar baze podataka nalaze se sve informacije o pojedinom spremniku i otpadu koji se skladišti, poput identifikacijskog broja; podrijetlu otpada (objekt iz kojeg dolazi); datumu evidentiranja; spremniku u koji je uskladišten i načinu kondicioniranja i zaštite; težini i volumenu; mogućoj opasnosti – zapaljivo, hlapljivo; sadržaju radionuklida i aktivnosti; brzini doze; vrsti materijala – uključujući opasne tvari; identifikacijsku oznaku uzorka i osobe koja je obradila podatke i razne druge informacije.
Trenutni skladišni kapacitet nije dovoljan za smještaj količine otpada nastale razgradnjom objekata na lokaciji Risø i otpada koji dolazi iz danskih institucija koje koriste radioaktivne materijale. Konstrukcija objekata i raspored nisu pogodni za dugoročno skladištenje i zbrinjavanje otpada. Trenutni skladišni objekti izloženi su riziku od poplave u fjordu Roskilde (primjerice 2013. godine vodostaj je dosegao 2,06 metara iznad prosjeka) te je bilo potrebno iznaći dugoročno sigurno rješenje za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
Novo dugoročno skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada
Rezolucijom iz 2018. godine, danski je parlament odlučio produžiti privremeno skladištenje radioaktivnog otpada na Risø-u do 50 godina, a potom izgradnju dubokog geološkog odlagališta na pogodnoj lokaciji koju tek treba utvrditi. Predviđena je gradnja potpuno novog skladišta s dovoljnim kapacitetom za dugoročno skladištenje ukupno predviđenih količina radioaktivnog otpada pod odgovarajućim uvjetima u pogledu zaštite od poplava i klimatskih promjena. Kada novo skladište otpada bude spremno za uporabu, radioaktivni otpad će se premjestiti iz privremenih skladišta, a ona će se kasnije razgraditi.
Novo skladište otpada će imati površinu od 6.000 – 10.000 m² i visinu objekta do 15 metara iznad razine tla. Zbog neposredne blizine fjorda, razina poda mora biti najmanje 4 metra iznad nadmorske visine. Bit će smješteno na središnjem dijelu poluotoka Risø. Lokalna zajednica Roskilde-a prihvaća izgradnju novog skladišta, jedini je uvjet da se vizualno uklapa u okoliš i da građevina visinom ne naruši vizuru grada. Očekuje se da će s radom otpočeti 2025. godine.
Odlagalište nisko i srednje radioaktivnog otpada
Očekivana količina radioaktivnog otpada koja će se odlagati u budućem geološkom odlagalištu procjenjuje se na oko 5.000 – 10.000 m3 otpada nastalog kao rezultat razgradnje nuklearnih postrojenja na Risø-u i institucionalnog otpada, od kojega je većina nisko radioaktivni otpad. Manji dio je srednje radioaktivni otpad, tj. upravljačke šipke i oprema iz reaktora DR-3 kao i glavni izvori iz cijele države, te tzv. „posebni otpad“ (uglavnom manji komadi istrošenoga goriva iz istraživačkog reaktora), koji sadrži dugoživuće izotope i zahtijeva odlaganje na većoj dubini od ostalog otpada. Planira se da odlagalište postane operativno najkasnije do 2073. godine.
Sigurnost odlagališta temelji se na postrojenju koje se sastoji od niza fizičkih i kemijskih barijera, a sve su odabrane tako da dugoročno sprječavaju, ometaju i odgađaju svako ispuštanje u okoliš bez potrebe daljnje ljudske intervencije i osiguravaju da ljudi i okoliš nisu izloženi razinama zračenja iznad dopuštenih.
Zaštitne barijere odlagališta sastoje se od: spremnika s otpadom i ispunom; odlagališnog objekta u koji se smještaju spremnici otpada i okolne geologije. Da bi odlagalište bilo što sigurnije, mora se napuniti materijalom za punjenje nakon što se sav otpad smjesti u odlagalište. Nakon zatvaranja, ulazak ljudi u odlagalište neće biti moguć, ali će se nastaviti s mjerama nadzora, kao i s monitoringom odlagališta.
Nacionalni geološki institut Danske i Grenlanda (GEUS) započeo je istraživanja o mogućnostima geološkog odlagališta na dubini do 500 metara ispod površine.
DD će, kao i GEUS, nastaviti sudjelovati u nacionalnim i lokalnim kontakt forumima koje je uspostavilo Ministarstvo visokog obrazovanja i znanosti. Također će nastaviti sudjelovati na raznim međunarodnim forumima o zbrinjavanju i skladištenju radioaktivnog otpada.