Nuklearni program Republike Slovenije uključuje Nuklearnu elektranu Krško, istraživački reaktor TRIGA Mark II u Institutu Jožef Štefan, te centralno skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO) porijeklom iz medicinskih, industrijskih i znanstvenih izvora, koje je smješteno u Brinju, nedaleko Ljubljane.

Nuklearna elektrana Krško pokriva približno trećinu potrebe za električnom energijom u Sloveniji, te petinu u Hrvatskoj. Smještena je u Općini Krško u jugoistočnom dijelu Slovenije na lijevoj obali rijeke Save. Izgradnja je započela 30. ožujka 1975. godine, a s komercijalnim radom je započela 1. siječnja 1983.

Tip reaktora je lakovodni tlačni reaktor (PWRPressurized Water Reactor) američke tvrtke Westinghouse snage 696 MW.

NE Krško radi u 18-mjesečnom gorivnom ciklusu što znači da se svakih 18 mjeseci obavlja remont i zamjena istrošenoga nuklearnog goriva. NE Krško postiže visoki stupanj pogonske efikasnosti (Performance Indicator Index) što ju smješta visoko na ljestvici nuklearnih elektrana u svijetu po tom kriteriju.

Istrošeno nuklearno gorivo (ING) se skladišti u bazenu za istrošeno gorivo. Suho skladište na samoj lokaciji elektrane započelo je s radom 2023. godine čime će se zadovoljiti potrebe za skladištenjem do završetka razgradnje nakon prestanka rada elektrane. Nisko i srednje radioaktivni otpad, koji nastaje tijekom rada Nuklearne elektrane Krško, kondicionira se i privremeno skladišti unutar same NE Krško sve do početka rada odlagališta NSRAO-a Vrbina i dugoročnog skladišta NSRAO-a na Čerkezovcu.

NE Krško je u 50%-tnom vlasništvu državne tvrtke „GEN energija d.o.o.“, dok je druga polovica u vlasništvu hrvatske državne tvrtke „Hrvatska Elektroprivreda d.d.“, te je svaka strana obvezna na odgovarajući način zbrinuti svoju polovicu postojećeg i budućeg nisko i srednje radioaktivnog otpada koji uključuje i otpad koji će nastati dekomisijom elektrane nakon prestanka rada.

Slovenski institucionalni NSRAO se pohranjuje u središnjem skladištu Brinje, dio otpada koji se skladišti na toj lokaciji dolazi od rada istraživačkog reaktora u Institutu Jožef Štefan. Istraživački reaktor TRIGA Mark II (Training, Research, Isotopes, General Atomics) tvrtke General Atomic ima snagu od 250 kW.

Dodatno, u Republici Sloveniji se nalazi i rudnik urana „Žirovski Vrh“ koji se eksploatirao od 1984. – 1990. godine, kada je eksploatacija prestala zbog ekonomske neisplativosti. Sanacija rudnika je dovršena, kao i sanacija lokaliteta Jazbec i Boršt, gdje se odložila jalovina.

Središnje skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada u Brinju, nedaleko Ljubljane, nalazi se u neposrednoj blizini Instituta Jožef Štefan koji posjeduje istraživački reaktor. Izgrađeno je 1984. godine, te je skladištenje otpada bilo u nadležnosti Instituta sve do 1999. godine kad upravljanje skladišta preuzima slovenska agencija za radioaktivni otpad, ARAO.

Godine 2008. skladište dobiva dozvolu za rad, te agencija ARAO u ovo skladište počinje odlagati NSRAO isključivo iz izvora koji ne uključuju rad NE Krško, jer se taj otpad pohranjuje u skladištu koje se nalazi unutar same elektrane.

Sav otpad koji se primi na skladištenje u Središnje skladište mora biti obrađen, kondicioniran i odgovarati kriterijima prihvaćanja u skladište (WAC). U Sloveniji prosječno godišnje nastaje ukupno 1 – 2 m3 otpada od strane djelatnosti „manjih proizvođača“.

RAO se sortira i dekontaminira, obrađuje radi smanjenja volumena kroz kompakciju i spaljivanje, a tekući se otpad solidificira. Otpad se smješta u čelične bačve koje se ispune betonskom ispunom (matriksom).

Središnje skladište Brinje je pripovršinski tip skladišta čije su dimenzije 10,6 m x 25,7 m x 3,6 m. Objekt je dijelom ukopan, a iznad se nalazi pola metra debeo sloj tla prekriven vegetacijom. Taj sloj, uz stjenku samog objekta od armiranog betona, čini prirodnu i tehničku barijeru kojom se štiti okoliš. Ukupni volumen koji se može koristi za skladištenje je otprilike 300 m3.

Objekt skladišta je odvojen u dvije prostorije, dio za osoblje te dio za skladištenje radioaktivnog otpada. Dio skladišta za osoblje sadrži kontrolne točke za monitoring kroz koje prolazi svaki radnik koji dolazi u doticaj sa skladišnim prostorom. Skladišni prostor je dizajniran tako da je betonskim pregradama podijeljen u 10 dijelova (uključujući ulazni manipulativni dio) gdje se skladišti radioaktivni otpad razvrstan po stupnju aktivnosti. Otpad se smješta tako da su spremnici, tj. čelične bačve, s većom aktivnosti smješteni u zadnji dio objekta, a oni s manjom u prednji, bliže ulaznim vratima. Otpad u spremnicima – čeličnim bačvama se slaže na čelične palete u dva sloja, vertikalno položeni.

Spremnik s otpadom se unosi direktno u skladišni prostor posebnim vozilima agencije ARAO. Nakon inspekcije (provjere) spremnik se postavlja na određeno mjesto unutar objekta. Unutrašnjost skladišta je pod nadzorom te se u određenim intervalima rade mjerenja aktivnosti u pojedinim sektorima skladišta.

Sva voda koja se koristi unutar samog skladišta se sustavom drenira u posebni podzemni spremnik zapremnine 4 m3 u kojem se provodi kontinuirana radiološka kontrola prije ispusta. Cijelim prostorom skladišta je sproveden sustav ventilacije za kontroliranje koncentracije plina radona u zraku prostorije. Cjelokupni kompleks je osiguran sofisticiranim protupožarnim sustavom te alarmom.

Republika Slovenija još nije riješila problem odlaganja nisko i srednje radioaktivnog otpada. U tu svrhu je donesena odluka o izgradnji nacionalnog odlagališta na lokalitetu Vrbina u Općini Krško koja je prihvaćena od strane lokalne zajednice te Vlade krajem 2009. godine.

Lokalitet Vrbina se nalazi u Općini Krško u blizini same elektrane, točnije 300 metara istočno. Vrsta i lokacija odlagališta potvrđeni su Državnim prostornim planom. Izgradnja odlagališta NSRAO započela je 2024. godine, dok se početak rada očekuje 2028. godine.

Planira se izgraditi podpovršinski tip odlagališta gdje će odlagališna jedinica – silos biti izgrađen unutar naslaga aluvijalnog pjeskovitog silta. U ovaj objekt se planira odložiti institucionalni RAO, koji je trenutno uskladišten u središnjem skladištu Brinje te polovica NSRAO-a iz Nuklearne elektrane Krško. Silos će biti smješteni na dubini od 15 do 56 metara ispod površine tla te ispod vodnog lica koje se nalazi na 3 metra dubine unutar površinskog sloja šljunka. Silos je dizajniran cilindrično s promjerom od 27,3 metara.

Kondicionirani otpad će biti smješten u betonske spremnike, koji će biti odloženi u silos u slojevima. Svaki sloj će sadržavati 99 takvih spremnika s međuprostorom popunjenim drenažnim materijalom. Predviđeno je 10 razina u pojedinom silosu.

Kad se silos popuni prekriva se slojem cementa i 5 metara debelim slojem gline koja sprječava vertikalnu infiltraciju.