Kao i u svim zemljama svijeta tako je i u Hrvatskoj posljedica raznih poslovnih, medicinskih i istraživačkih aktivnosti je radioaktivni otpad. U našoj zemlji radioaktivni otpad nastaje kao posljedica proizvodnje električne energije koju Hrvatska preuzima iz Nuklearne elektrane Krško, pa je tako dužna preuzeti i polovicu svog radioaktivnog otpada proizvedenog na taj način. Također, otpad nastaje i iz institucionalnih izvora – tj. kao u primjeru bolnica – radioaktivni otpad nastaje kao posljedica specijalističkih snimanja i liječenja raznih vrsta bolesti, poput raka. Dobar dio institucionalnog otpada nastaje i primjenom radioaktivnih materijala i radioaktivnih izvora u istraživanju, znanosti i industriji. S obzirom na dugoročnu sigurnost i održivo upravljanje otpadom, nužno je da Hrvatska radioaktivni otpad sigurno skladišti na jednom mjestu. Skladištenje na jednom specijaliziranom mjestu, omogućava najvišu razinu kontrole i primjenu strogih međunarodnih standarda, niže troškove upravljanja, čuvanja, održavanja i učinkovitiju inspekciju u usporedbi s više lokacija, a skladište se može smjestiti na lokaciji s najmanjim utjecajem na okoliš i stanovništvo.
Obveza zbrinjavanja radioaktivnog otpada propisana je prvenstveno Zakonom o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti. Na temelju Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti donesena je Strategija zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenoga nuklearnog goriva, a kojom se definiraju osnovne smjernice i ciljevi zbrinjavanja institucionalnog radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u Republici Hrvatskoj, kao i radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško. Smjernice i ciljevi postavljeni Strategijom detaljnije su razrađeni Nacionalnim programom provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva (Program za razdoblje do 2025. godine s pogledom do 2060. godine).
Pravni okvir u području zbrinjavanja radioaktivnog otpada, osim hrvatskog zakonodavstva, čine i zakonodavstvo Europske unije te međunarodni akti, uključujući i međunarodne ugovore koji imaju jaču pravnu snagu i prednost pred nacionalnim zakonodavstvom.
Stoga, obveza Republike Hrvatske za zbrinjavanje radioaktivnog otpada proizlazi, kako iz nacionalnog zakonodavstva, tako i iz europskog i međunarodnog zakonodavstva.
Od europskih propisa za zbrinjavanje radioaktivnog otpada najvažnija je Direktiva 2011/70/EURATOM od 19. srpnja 2011. godine kojom se na razini Europske unije uspostavlja formalni okvir za odgovorno i sigurno gospodarenje istrošenim nuklearnim gorivom i radioaktivnim otpadom.
Od međunarodnih propisa za zbrinjavanje radioaktivnog otpada najvažnija je Konvencija o sigurnom zbrinjavanju istrošenog goriva i radioaktivnog otpada (Joint Convention, 1997.), koja, između ostalog, obvezuje države članice da zbrinjavaju otpad gdje je nastao, osim ako se ne sklope međunarodni sporazumi o prijenosu otpada (npr. izvoz u drugo postrojenje).
Republika Hrvatska ima obvezu zbrinuti:
- institucionalni radioaktivni otpad (IRAO) – radi se o radioaktivnom otpadu koji nastaje primjenom radioaktivnih materijala i radioaktivnih izvora u istraživanju, medicini, znanosti i industriji;
- otpad koji je nastao radom Nuklearne elektrane Krško – radi se o polovici nisko i srednje radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva nastalog radom, a kasnije i razgradnjom Nuklearne elektrane Krško.
Više o zbrinjavanju RAO-a u RH možete pročitati na našim stranicama.
U Republici Hrvatskoj se institucionalni radioaktivni otpad (otpad koji nastaje primjenom radioaktivnog materijala u istraživanju, medicini, znanosti i industriji) nastao zadnjih 60-ak godina, trenutačno skladišti u dva interna skladišta u Zagrebu. Jedno skladište je u sklopu Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, a drugo u sklopu Instituta Ruđer Bošković. Oba skladišta su sanirana i zatvorena, stoga se sav drugi institucionalni otpad koji kontinuirano nastaje skladišti kod onih ustanova i institucija koje taj otpad stvaraju i to sve dok se ne riješi pitanje njegovog cjelovitog zbrinjavanja na razini cijele Republike Hrvatske.
Nisko i srednje radioaktivni otpad (NSRAO) iz Nuklearne elektrane Krško će se do uspostave Centra čuvati u skladištu Nuklearne elektrane Krško.
Istrošeno nuklearno gorivo (ING) iz Nuklearne elektrane Krško trenutačno se skladišti u krugu same elektrane (prvo u mokrom, a zatim u suhom skladištu), dok će se pitanje trajnog odlaganja tog otpada rješavati zajednički sa Slovenijom – na području Slovenije ili Hrvatske ili u nekom od izgrađenih odlagališta u svijetu.
Do 2060. godine, procjenjuje se da će količina institucionalnog otpada doseći obujam od 100 m3. To će obuhvaćati nastali institucionalni otpad koji se trenutačno skladišti na Institutu Ruđer Bošković i Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada te kod drugih korisnika kao i institucionalni otpad koji će se u Republici Hrvatskoj generirati do 2060. godine. Postojeći institucionalni otpad koji se skladišti na Institutu Ruđer Bošković i Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada ima obujam od otprilike 11,5 m3. Takav institucionalni radioaktivni otpad je također nisko i srednje radioaktivni otpad.
Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada (RAO) je ustrojstvena jedinica Fonda u sklopu koje će se uspostaviti postrojenja za skladištenje radioaktivnog otpada Republike Hrvatske. Centar će obuhvaćati, između ostalog, objekte središnjeg skladišta za institucionalni radioaktivni otpad (IRAO), te objekt dugoročnog skladišta za nisko i srednje radioaktivni otpad (NSRAO) iz Nuklearne elektrane Krško.
U Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada će se skladištiti isključivo nisko i srednje radioaktivni otpad, i to jedna polovina radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško te institucionalni radioaktivni otpad.
Istrošeno nuklearno gorivo (ING) iz Nuklearne elektrane Krško neće biti skladišteno u Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada!
Skladište radioaktivnog otpada (RAO) je privremeni objekt koji je pod stalnim aktivnom nadzorom nadležnih tijela koje se gradi samo za potrebe privremenog skladištenja radioaktivnog otpada tijekom određenog vremenskog razdoblja, a nakon čega se radioaktivni otpad uklanja iz skladišta, a skladište razgrađuje na propisani način.
Odlagalište je trajni objekt pod pasivnim nadzorom nadležnih tijela u kojem se radioaktivni otpad zbrinjava na neodređeno vrijeme, bez namjere da ga se ikada ukloni.
Više o ovoj temi možete pročitati na našim stranicama.
To je širi pojam i obuhvaća sav otpad koji sadrži radioaktivne tvari, bez obzira na izvor. Često se u javnosti navodi da će se u Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada skladištiti nuklearni otpad, što nije točno. Pod pojmom nuklearnog otpada, u ovom kontekstu, možemo jedino smatrati istrošeno nuklearno gorivo te visoko radioaktivni otpad (npr. dijelove nuklearnog reaktora), što neće biti skladišteno u Centru RAO.
Tehnologija zbrinjavanja te vrste otpada sasvim se razlikuje od zbrinjavanja nisko i srednje radioaktivnog otpada (npr. odlaganje zahtijeva korištenje dubokih geoloških odlagališta, postupke hlađenja i sličnu tehnologiju).
Pitanje trajnog odlaganja nuklearnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško rješavat će se u dogovoru s Republikom Slovenijom na području Slovenije ili Hrvatske ili u nekom od odlagališta u svijetu jer se radi o tehnologiji koja bi bila preskupa za samostalno rješavanje u pojedinim zemljama koje nemaju velike količine takvog nuklearnog otpada.
No, za sada sigurno znamo da se takav otpad neće i ne može odlagati u planiranom Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, jer taj Centar nije ni predviđen niti će biti građen za zbrinjavanje takve vrste radioaktivnog otpada.
Republika Hrvatska i Republika Slovenija, vlasnici su Nuklearne elektrane Krško u jednakim dijelovima. NEK je organizirana kao društvo s ograničenom odgovornošću (NEK, d.o.o.), sukladno Ugovoru između Vlade Republike Slovenije i Vlade Republike Hrvatske o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz ulaganje, iskorištavanje i razgradnju Nuklearne elektrane Krško (Međunarodni ugovor). Međunarodni ugovor sklopljen je u prosincu 2001. godine, a potvrđen u Hrvatskom saboru u srpnju 2002. godine.
Procjenjuje se da Nuklearna elektrana Krško pokriva (otprilike) 16% potreba Republike Hrvatske za električnom energijom na razini godine.
Potpisom Međudržavnog ugovora te prihvaćanjem svih međunarodnih konvencija, direktiva i sl., Republika Hrvatska i Republika Slovenija, kao vlasnice Nuklearne elektrane Krško, obvezale su se razgraditi Nuklearnu elektranu Krško i zbrinuti istrošeno nuklearno gorivo i radioaktivni otpad nastali radom i razgradnjom elektrane, a što je uostalom i obveza država na temelju različitih europskih propisa i međunarodnih konvencija. Stoga, i Republika Hrvatska i Republika Slovenija dužne su temeljem Međudržavnog ugovora zbrinuti polovicu pogonskog i dekomisijskog otpada iz Nuklearne elektrane Krško. Također, svaka od država mora osigurati polovicu novca za razgradnju nuklearne elektrane i zbrinjavanje istrošenoga nuklearnog goriva.
Bez obzira na kojoj će se lokaciji radioaktivni otpad zbrinjavati te bez obzira na način zbrinjavanja (skladište/odlagalište) i Republika Hrvatska i Republika Slovenija morat će osigurati da su odabrana rješenja tehnički i tehnološki prihvatljiva, sigurna i bez štetnih utjecaja na okoliš i na zdravlje ljudi.
Predstavnici Republike Hrvatske i Republike Slovenije intenzivno su pregovarali od 2017. do 2019. godine o mogućnosti zajedničkog zbrinjavanja radioaktivnog otpada na budućem odlagalištu Vrbina u Republici Sloveniji, u neposrednoj blizini Nuklearne elektrane Krško.
Republika Slovenija je pristala zbrinuti hrvatsku polovicu radioaktivnog otpada nastalog radom Nuklearne elektrane Krško, no nije postignut dogovor u pogledu zbrinjavanja institucionalnog radioaktivnog otpada porijeklom iz Republike Hrvatske.
Kako Republika Hrvatska i dalje ima obvezu zbrinuti institucionalni radioaktivni otpad koji se nalazi na području Republike Hrvatske i koji kontinuirano nastaje radom u industriji, medicini, znanosti, vojnoj i javnoj uporabi, takvo rješenje nije cjelovito za Republiku Hrvatsku, jer i dalje ostaje neriješeno pitanje zbrinjavanja postojećeg i budućeg institucionalnog radioaktivnog otpada.
Stoga, s obzirom da Republika Hrvatska i dalje ima obvezu zbrinjavanja institucionalnog radioaktivnog otpada na način da se provedu odgovarajuće aktivnosti u svrhu njegova zbrinjavanja, takvo rješenje nije bilo prihvatljivo za Republiku Hrvatsku.
Uspostava Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada je dugotrajan, skup i strogo kontrolirani postupak koji prije samog odabira konačne lokacije i početka gradnje skladišta mora zadovoljiti brojne preduvjete i iznimno rigorozne međunarodne standarde. Da bi se uopće uspostavilo skladište na Čerkezovcu, odnosno da bi se izgradio Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, potrebno je ishoditi lokacijsku dozvolu za izgradnju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
Ishođenju lokacijske dozvole prethodi provedba procjene utjecaja zahvata na okoliš te ishođenje rješenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš.
U svrhu podnošenja zahtjeva za ocjenu prihvatljivosti zahvata na okoliš, izrađuje se studija utjecaja zahvata na okoliš u okviru čega je proveden niz istraživačkih radova (geoloških, hidroloških, geomorfoloških, ekoloških, seizmoloških, ali i niz ostalih istraživačkih radova), utvrđeno je nulto radiološko stanje, a uz studiju rade se i sigurnosne analize. Sve navedeno se provodi kako bi se vidjelo je li zahvat sigurno i tehnološki prihvatljivo rješenje za okoliš i hoće li imati štetnih utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi.
Ukoliko postupak utjecaja zahvata na okoliš potvrdi da neće biti štetnih utjecaja na okoliš, uslijedit će postupak ishođenja lokacijske i građevinske dozvole.
Tek nakon ishođenja potrebnih dozvola može se započeti s izgradnjom Centra koji će se sastojati od novih objekata i dva temeljito rekonstruirana postojeća objekta.
Na Čerkezovcu, kao bivšem vojno–skladišnom kompleksu, ne odlaže se niti se skladišti bilo kakav otpad (radioaktivni otpad ili opasan otpad).
Postojeća skladišta u okviru vojno–skladišnog kompleksa preuzeta su prazna i ostat će prazna sve dok se ne ishode sve potrebne dozvole i dok se ne ostvare svi uvjeti za sigurno skladištenje radioaktivnog otpada.
Postojeća skladišta u Zagrebu – Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada i Institut Ruđer Bošković – već su dosegla svoj kapacitet i nisu prikladna ni za daljnje skladištenje kao niti za daljnji prihvat institucionalnog radioaktivnog otpada koji kontinuirano nastaje.
Sukladno Direktivi Vijeća 2011/70/Euratom, Republika Hrvatska, kao članica Europske unije, ima obvezu razviti vlastiti sustav zbrinjavanja radioaktivnog otpada i snosi konačnu odgovornost za zbrinjavanje radioaktivnog otpada koji je nastao u Republici Hrvatskoj. Osim navedenog, za Republiku Hrvatsku takva obveza proizlazi i iz Konvencije o sigurnom zbrinjavanju istrošenoga goriva i radioaktivnog otpada (Joint Convention, 1997.), koja predviđa obvezu država da zbrinjavaju radioaktivni otpad prvenstveno gdje je nastao.
U svrhu ispunjavanja te obveze, Republika Hrvatska donijela je Strategiju zbrinjavanja radioaktivnog otpada i Nacionalni program provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada. Navedeni dokumenti predstavljaju polaznu točku uspostave sustava zbrinjavanja radioaktivnog otpada uz primjenu najviših sigurnosnih standarda.
Kako bi se zbrinjavanje radioaktivnog otpada organiziralo na sustavan i siguran način, Republika Hrvatska će uspostaviti Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
U Centar će se prihvaćati isključivo spremnici s radioaktivnim otpadom u krutom stanju. Sav radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško će prethodno biti obrađen i stabiliziran prema najboljim svjetskim praksama te kondicioniran u ojačane betonske spremnike. Više o najboljim praksama možete pronaći ovdje.
Skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada bit će površinski tip skladišta i način zbrinjavanja ove vrste radioaktivnog otpada ni na koji način ne može ugroziti izvore vode. Sam način na koji se radioaktivni otpad obrađuje, kondicionira i pakira sprječava bilo kakav radioaktivan utjecaj na okoliš.
Otpad koji će se u konačnici skladištiti na lokaciji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada ne smije i neće biti u tekućem niti plinovitom stanju.
Prije početka procjene utjecaja zahvata na okoliš u svrhu izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada izrađuje se nulto radiološko stanje, odnosno izmjera prirodne (postojeće) radioaktivnost okoliša.
Nakon što se Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada uspostavi, predviđeno je stalno praćenje radioaktivnosti na površini paketa radioaktivnog otpada, i to unutar skladišta, na samoj ogradi Centra, te u okolini Centra.
Rezultati praćenja radioaktivnosti u okolini Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada uspoređivat će se s nultim radiološkim stanjem te će se na osnovu eventualnih odstupanja moći zaključiti je li došlo do kakvog neželjenog događaja.
Podatke o trenutnim vrijednostima ambijentalne brzine doze na lokaciji Čerkezovac možete pratiti na našoj internetskoj stranici, te na monitoru u izlogu Info centra o radioaktivnom otpadu u Dvoru.
Projekt uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada može se provesti isključivo pod uvjetom da je takav zahvat u cijelosti usklađen s važećim prostornim, tehničkim, sigurnosnim i okolišnim propisima, uključujući i propise koji uređuju radiološku i nuklearnu sigurnost.
Osnovna svrha Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada jest uspostava sustava sigurnog, trajnog i zakonski utemeljenog zbrinjavanja radioaktivnog otpada, čime se izravno doprinosi ispunjavanju obveza propisanih nacionalnim zakonodavstvom i pravnom stečevinom Europske unije, osobito u dijelu koji se odnosi na zaštitu ljudi i okoliša od ionizirajućeg zračenja. Prema tome, projekt uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada jest upravo projekt očuvanja i zaštite prirode, okoliša i ljudi iz razloga što svaki otpad, pa tako i radioaktivni otpad, zahtijeva sustavno i sigurno zbrinjavanje, kako za okoliš, tako i za ljude.
Projekt uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada može se provesti isključivo pod uvjetom da je takav zahvat u cijelosti usklađen s važećim prostornim, tehničkim, sigurnosnim i okolišnim propisima, uključujući i propise koji uređuju radiološku i nuklearnu sigurnost.
Osim toga, Fond aktivno surađuje s međunarodnim organizacijama i vodećim stručnjacima u području zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva (Slovenija, Slovačka, Francuska, Španjolska i dr.).
Posebno se ističe uloga Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u razvoju i unaprjeđenju hrvatske regulative i postavljanja temelja za licenciranje Centra. U 2021. godini je završen i trogodišnji projekt IAEA-e CRO9012, kojem je cilj bilo pružanje stručne pomoći pri uspostavi Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u skladu s IAEA-inim sigurnosnim osnovama, zahtjevima i kriterijima. Primjerice, neke od aktivnosti uključivale su recenzije dokumenata za zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, kao i recenzija prijedloga idejnog rješenja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a dobiveni komentari i prijedlozi su izrazito korisni za razvoj i unaprjeđenje projekta izgradnje Centra. IAEA će također biti uključena u nezavisnih pregled svih sigurnosnih analiza za lokacijsku i građevinsku dozvolu. Prvi pregled provodi se od 5. do 8. mjeseca 2025. godine u sklopu projekta CRO9014, dok će se pregled sigurnosne studije i izvješća za građevinsku dozvolu organizirati kroz novi nacionalni projekt koji će se provoditi u razdoblju 2026. – 2029. godine.
Projekt uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada prati i Europska komisija. Temeljem članka 37. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju 2016/C 203/01 (EURATOM) i preporuke Europske komisije 2010/635/Euratom o primjeni članka 37. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju potrebno je izraditi Tehnički izvještaj Centra za zbrinjavanje RAO koji se preko Stalnog predstavništva RH u Europskoj uniji dostavlja Europskoj komisiji. Tehnički izvještaj sadržava podatke poput opisa lokacije Centra, tehničkog rješenja, vrste otpada i spremnika u koje će otpad biti kondicioniran, radne procedure i planove za slučaj izvanrednog događaja. Europska komisija zatim osniva povjerenstvo sastavljeno od stručnjaka iz područja zaštite zdravlja ljudi i okoliša koji u roku od 6 mjeseci dostavljaju svoje mišljenje o tome jesu li projektom uspostave Centra za zbrinjavanje RAO obuhvaćeni svi aspekti zaštite zdravlja ljudi i okoliša.
Zbog vrlo strogih zahtjeva usklađenosti skladišta sa prostornim, tehničkim, sigurnosnim i okolišnim propisima, Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada ne smije negativno utjecati na okoliš i ljude.
Izgradnja Centra može imati veliki pozitivan značaj za lokalnu zajednicu, poduzetništvo, ali i poljoprivrednu proizvodnju. Izgradnja Centra potaknut će investicije u infrastrukturu koja će biti i od koristi lokalnom stanovništvu. Sigurnosne i ekološke kontrole mogu povećati standarde koji pozitivno utječu i na kvalitetu lokalne poljoprivredne proizvodnje, a upravo to može omogućiti i razvoj lokalnih eko proizvoda s posebnim naglaskom na visoke standarde sigurnosti. Otvaranje novih radnih mjestai veći prihodi mogu spriječiti iseljavanje i osnažiti demografsku sliku.
Neka od najvećih postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada nalaze se u poljoprivrednim krajevima i poljoprivreda se neometano odvija. Najpoznatija lokacija na kojoj se zbrinjava radioaktivni otpad je svakako pokrajina Champagne u Francuskoj u kojoj se uzgaja grožđe koje se koristi u proizvodnji istoimenog pjenušavog vina, a koje je zaštićeno oznakom izvornosti. Nama najbliži primjer je uzgoj jabuka uz samu Nuklearnu elektranu Krško koje se plasiraju na inozemna tržišta te skladište radioaktivnog otpada u samom predgrađu Ljubljane okruženo poljima koja opskrbljuju ljubljanske tržnice povrćem.
Komentari o izgradnji Centra, pa čak i prije nego je sama izgradnja počela, često su, nažalost, posljedica velike količine dezinformacija i neistina koje se plasiraju u javnost.
Gradnja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, kao i nadzor nad njim mora se provesti tako da ne predstavlja nikakav utjecaj na stanovništvo niti okoliš. Sam radioaktivni otpad potrebno je prije skladištenja obraditi (stabilizacija, isušivanje, kondicioniranje, pakiranje i sl.) i pakirati s ciljem da nema mogućnosti migracije radioaktivnih čestica u okoliš. Spremnici u kojima je radioaktivni otpad pohranjen, skladište se u objektu izvan kojeg ne smije biti zračenja. Skladišta se neprestano nadziru, a nadležno regulatorno tijelo Republike Hrvatske (Ministarstvo unutarnjih poslova) provodi obvezne inspekcije i kontrole. Skladište radioaktivnog otpada se gradi kako bi se radioaktivni otpad na kontroliran i siguran način izolirao iz okoline, s jedinim ciljem, a to je zaštita ljudi i okoliša.
Lokacija Čerkezovac se ne nalazi unutar područja NATURA 2000. Na lokaciji Čerkezovac nema zaštićenih prirodnih i/ili kulturnih dobara.
Prethodna procjena mogućeg utjecaja na okolna područja NATURA 2000 provedena je tijekom 2023. godine, u okviru čega je 31. ožujka 2023., tada nadležno Ministarstvo gospodarstva donijelo Rješenje o prihvatljivosti planiranog zahvata Centra za ekološku mrežu.
U postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš ispitat će se i svi mogući utjecaji na okoliš i zdravlje ljudi, uključivo i prekogranični utjecaji.
Trgovska gora, na kojoj se nalazio neperspektivni vojno-skladišni kompleks Čerkezovac, odabrana je kao preferentna lokacija odnosno područje za skladištenje radioaktivnog otpada nakon što je utvrđeno da ispunjava kriterije za zbrinjavanje radioaktivnog otpada koje je donijela Vlada Republike Hrvatske.
Analizom površine čitave države u prvom je koraku odabrano 7 potencijalnih područja sa 34 potencijalne lokacije, a u sljedećem koraku su odabrana 4 preferentna područja. Hrvatski sabor je 1999. godine kao preferentnu lokaciju za provođenje daljnjih istraživanja potvrdio područje Trgovske gore. Isto je potvrdila i Vlada Republike Hrvatske 2018. godine prihvativši Nacionalni program (NP) u kojemu je za preferentnu lokaciju odabran Čerkezovac na Trgovskoj gori.
Za ishođenje lokacijske i građevinske dozvole, u svrhu izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac, provedeni su istraživački radovi, provode se sigurnosne analize, a procjenom utjecaja na okoliš potrebno je dokazati da izgradnjom Centra i zbrinjavanjem radioaktivnog otpada na toj lokaciji neće biti štetnog utjecaja na ljude i okoliš.
Nakon što na sjednici Međudržavnog povjerenstva za praćenje provedbe Ugovora između Vlada Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa u vezi ulaganja, korištenja i razgradnje Nuklearne elektrane Krško, održanoj krajem rujna 2019. godine, nije postignut dogovor s Republikom Slovenijom o zajedničkom rješenju zbrinjavanja radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, krenulo se s intenzivnim aktivnostima u svrhu pronalaska odgovarajućeg rješenja i ispunjavanja obveza u pogledu zbrinjavanja radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, ali i institucionalnog radioaktivnog otpada podrijetlom s područja Republike Hrvatske.
Nakon što je vojno-skladišni kompleks Čerkezovac utvrđen vojno neperspektivnom lokacijom za Ministarstvo obrane i Oružane snage Republike Hrvatske, započeto je poduzimanje potrebnih radnji u svrhu davanja na uporabu i korištenje kompleksa Čerkezovac Fondu. Krajem ožujka 2020. godine završen je kompleksan pravni prijenos prava uporabe između uključenih Ministarstava i Fonda, te je lokacija dana Fondu na uporabu i korištenje.
Republika Hrvatska već dugi niz godina ima uspostavljene instrumente davanja naknada za lokalne zajednice na čijem se prostoru nalaze elektroenergetski objekti, odnosno hidroelektrane i termoelektrane. Tako, je na primjer, predviđeno plaćanje naknade za korištenje voda za proizvodnju električne energije sukladno Zakonu o financiranju vodnoga gospodarstva, plaćanje naknada za koncesiju na energetsku djelatnost na temelju Zakona o tržištu električnom energijom i slično.
Takva naknada lokalnoj zajednici ima za cilj pomoći razvoju lokalnih zajednica u komplementarnosti s energetskim objektima koji se nalaze na njihovom području. Radi se o naknadi za zauzeće prostora uslijed činjenice korištenja zemljišta za potrebe uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a u svrhu državnog poticaja za gospodarski razvoj i financiranju projekata razvoja prema potrebama lokalne zajednice. Potrebe se ispituju izradom različitih studija (socio-ekonomska, zdravstvena, agroekološka i sl.), nakon čega se mogu pokrenuti ciljani razvojni projekti.
Republika Hrvatska planira izgradnju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u kojem će se zbrinjavati samo nisko i srednje radioaktivni otpad (NSRAO). Skladište za takav otpad bit će površinski tip skladišta, a sam način na koji se radioaktivni otpad obrađuje, kondicionira i pakira sprječava migraciju radionuklida u okoliš i jamči da neće biti nikakvog utjecaja izvan objekta.
Sav radioaktivni otpad (iz NE Krško i onaj podrijetlom iz RH) koji će se skladištiti u budućem Centru bit će u krutom stanju, obrađen i stabiliziran prema najboljim svjetskim praksama. Nakon razdoblja skladištenja koje će trajati oko 30 godina, radioaktivni otpad se iz skladišta seli u pripovršinsko odlagalište za koje lokaciju tek treba odrediti. Više o najboljim praksama možete pronaći ovdje.
Prema javno dostupnim informacijama, Republika Slovenija planira drugačiji koncept odlaganja nisko i srednje radioaktivnog otpada koji ne predviđa skladištenje, nego odlaganje u silosu (plitko odlaganje), koji se gradi uz rijeku Savu. U silos će se odložiti polovica NSRAO-a od rada, održavanja i planirane razgradnje Nuklearne elektrane Krško (slovenski dio), kao i za institucionalni RAO iz Slovenije. Dakle i Republika Slovenija će na jednom mjestu zbrinuti radioaktivni otpad iz NEK-a, kao i institucionalni otpad.
Nacionalnim programom provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada predviđena je uspostava središnjeg skladišta institucionalnog radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora te dugoročnog skladišta nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško u sklopu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Paralelno s uspostavom Centra, Fond je pokrenuo pripremne aktivnosti za postupak određivanja lokacije odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada. Određivanje lokacije će se provesti u skladu s najnovijim preporukama Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) i pozitivnim iskustvima iz drugih zemalja.
Za uspostavu odlagališta bit će potrebno provesti istraživačke radove, procjenu utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi, te procjene rizika, odnosno sigurnosne analize kao preduvjete za dobivanje dozvola za gradnju i rad.
S obzirom na to da se radioaktivni otpad planira na Čerkezovcu skladištiti na rok od 30 do 40 godina, Centar je privremeno rješenje za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Nakon toga, buduće odlagalište radioaktivnog otpada bit će trajno rješenje. Lokaciju odlagališta tek treba odrediti te će se u tu svrhu provesti evaluacija cijelog teritorija Republike Hrvatske.
Treba napomenuti da ne postoji „automatizam“ kojim bi se skladište „pretvorilo“ u odlagalište, jer se radi o fizički različitim objektima s različitim sigurnosnim i ostalim zahtjevima, te je za izgradnju odlagališta potrebno provesti zasebni postupak odrađivanja lokacije, sigurnosnih analiza i procjene utjecaja zahvata na okoliš s odgovarajućim istraživanjima na lokaciji.
Planirano je da skladišta u sklopu Centra budu operativna 2028. godine, pod uvjetom ispunjavanja svih zahtjeva predviđenih propisima nacionalne regulative i zadovoljavanja najviših europskih i svjetskih standarda koji se postavljaju u postupcima izgradnje ovakvih vrsta građevina. Navedeno će se dokazivati u sklopu procjene utjecaja zahvata na okoliš te svih inspekcija u sklopu probnoga rada izgrađenog Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
Skladišta Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada projektiraju se za prihvat cca 3.000 m3 radioaktivnog otpada, što predstavlja polovinu ukupne količine nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, te institucionalni radioaktivni otpad nastao na području Republike Hrvatske primjenom u istraživanju, medicini, znanosti i industriji. To uključuje i skladištenje radioaktivnog otpada nastalog razgradnjom skladišta na Institutu Ruđer Bošković i Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu.
U okviru Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada previđa se uspostava središnjeg skladišta institucionalnog radioaktivnog otpada iz Republike Hrvatske rekonstrukcijom dviju postojećih građevina vojnog skladišta tipa UBS-20. Kapacitet je planiran prema predviđenim maksimalnim količinama institucionalnog radioaktivnog otpada (100 m3).
Uz to, predviđena je i izgradnja novog objekta u svrhu uspostave dugoročnog skladišta za nisko i srednje radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško. Maksimalno planiran kapacitet dugoročnog skladišta je za 2.450 ojačanih betonskih spremnika.
Također, u planu je izgradnja upravne zgrade s info centrom te izvođenje radova na infrastrukturi Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, odnosno na prometnim, parkirališnim i manipulativnim površinama.
U skladištima će biti smješten obrađeni, stabilizirani, isušeni, kondicionirani i pakirani nisko i srednje radioaktivni otpad. Više o ovoj temi možete pročitati ovdje.
Za javnost su otvorena dva info centra, jedan u Zagrebu, a drugi u Dvoru. Info centar u Zagrebu nalazi se u Tehničkom muzeju Nikola Tesla, Savska cesta 18, a Info centar u Dvoru nalazi se na adresi Hrvatskog proljeća I. odvojak 8.
Sve informacije o projektu izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada moguće je pronaći i na našoj internetskoj stranici, te na Facebook i Youtube kanalima Fonda.
Također, na našim internetskim stranicama omogućena je prijava na naš mjesečni Newsletter.
Za sve upite javnosti, kao i posjete info centrima pozivamo Vas da nam se obratite na e-mail: rh.ken-dnofobfsctd-4b5c0e@sserp.
Općina Dvor kontinuirano je izvještavana o aktivnostima koje se provode na lokaciji Čerkezovac i području Općine Dvor.
U svrhu poboljšanja životnih uvjeta i otvaranja mogućnosti za daljnji gospodarski razvitak lokalne zajednice Fond u suradnji s lokalnom zajednicom provodi niz projekata iz područja poljoprivrede, zdravstva, socijalne skrbi, sporta, kulture, edukacije, obrazovanja i niza ostalih područja. Više o suradnji s lokalnom zajednicom te projektima koji se provode možete pročitati ovdje.
Za što bolju informiranost lokalne javnosti Fond organizira niz aktivnosti usmjerenih ka upoznavanju lokalnog stanovništva s nuklearnom tematikom i tematikom zbrinjavanja radioaktivnog otpada. Više o svemu možete pročitati na našim stranicama u rubrikama Programi potpore lokalnoj zajednici i Info centri.
U svrhu što bolje informiranosti lokalne javnosti Fond organizira niz aktivnosti usmjerenih upoznavanju lokalnog stanovništva s nuklearnom tematikom i tematikom zbrinjavanja radioaktivnog otpada. Također, uspostavili smo dva info centra – Info centar u Zagrebu i Info centar u Dvoru.
Za sve upite javnosti, kao i posjete info centrima pozivamo Vas da nam se obratite na e-mail: rh.ken-dnofobfsctd-502ac7@sserp.
Fond kontinuirano provodi različite aktivnosti informiranja i uključivanja javnosti u tijek projekta izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Sve aktivnosti redovito se objavljuju na internetskim stranicama i društvenim mrežama Fonda, a Općina Dvor redovito je izvještavana o svim aktivnostima.
Cilj nam je potaknuti interes javnosti za projekt i općenito tematiku nuklearne znanosti, te približiti tematiku općoj, a posebice lokalnoj javnosti. Fond je kontinuirano otvoren za sve upite, interese i pojašnjenja javnosti.
Za sve upite javnosti, kao i posjete info centrima pozivamo Vas da nam se obratite na e-mail: rh.ken-dnofobfsctd-3287b4@sserp.
Za sve upite javnosti, kao i posjete info centrima pozivamo Vas da nam se obratite na e-mail: rh.ken-dnofobfsctd-97625a@sserp.
Tijekom 2015. i 2016. godine provedeno je niz komunikacijskih aktivnosti s ciljem informiranja javnosti s posebnim aktivnostima vezano uz provedbu Strateške procjene utjecaja Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada na okoliš. U okviru Strateške procjene održane su javne rasprave u Dvoru i Zagrebu, a provedene su i komunikacijske aktivnosti s Republikom Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom. Predstavnici Bosne i Hercegovine bili su i aktivni sudionici održanih rasprava u Zagrebu i Dvoru. Cijeli postupak dokumentiran je i javno dostupan na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova.
Na poziv župana Sisačko-moslavačke županije, Fond je sudjelovao na sastanku s predstavnicima Unsko-sanskog kantona iz Bosne i Hercegovine početkom rujna 2019. godine. Tema sastanka je bila preferentna lokacija skladišta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u bivšoj vojarni Čerkezovac. Predstavnici Unsko-sanskog kantona izrazili su zabrinutost zbog utjecaja buduće lokacije na okolno stanovništvo i prirodu, na što su stručnjaci izložili o kojoj se vrsti otpada radi i na koji način će se on zbrinjavati, odnosno da otpad, nakon skladištenja, ne smije imati utjecaj niti na ljude niti na okoliš.
Također, krajem mjeseca lipnja 2021. godine uspostavljena je suradnja s Ekspertskim timom iz Bosne i Hercegovine, te su održani sastanci i posjet lokaciji Centra s ciljem razmjene informacija i upoznavanja s tijekom projekta.
Predstavnici Fonda su Ekspertskom timu prezentirali sve do tada obavljene aktivnosti povezane s uspostavom Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada te je istaknuto da se sve aktivnosti povezane s uspostavom Centra provode sukladno svim relevantnim domaćim i međunarodnim zakonima, regulativi i najboljoj svjetskoj praksi. Ekspertski tim je upoznat s lokacijom Čerkezovac, primijenjenom metodologijom određivanja nultog radiološkog stanja, provedenim istraživanjima na lokaciji i analizama potresne opasnosti.
Tijekom provedbe aktivnosti na projektu, Fond će i nadalje uključivati cjelokupnu javnost, uključujući i javnost susjednih država, sukladno međunarodnoj Espoo konvenciji (Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica).
Uključenost javnosti i provođenje prekograničnih konzultacija vidljiva je u postupku određivanja sadržaja studije utjecaja zahvata na okoliš za Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada (tzv. scoping). Sva mišljenja, komentari i upiti prikupljeni tijekom postupka javno su objavljeni u sklopu Upute tada nadležnog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o sadržaju Studije o utjecaju zahvata na okoliš za Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Kako i u Studiji, tako i u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, posebna će pažnja biti posvećena pitanjima navedenim u tim mišljenjima.
Krajem 2014. godine provedena je ocjena potresne opasnosti na širem području Zrinske gore, odnosno preliminarna procjena potresne opasnosti (seizmički hazard), te su analizirani potresi u užoj i široj okolici preferentne lokacije Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Rezultati, zaključci i preporuke objavljeni su na našim internetskim stranicama.
Nakon donošenja Nacionalnog programa, provedena su mjerenja mikroseizmičkih nemira na samoj lokaciji te je u studenom 2020. postavljena prva seizmološka postaja na lokaciji Čerkezovac koja je uključena u nacionalnu mrežu. Rezultati preliminarnih mjerenja i očitanja sa seizmološke postaje iskorišteni su za izradu seizmotektonske studije i studije potresne opasnosti na lokaciji skladišta u Centru. Prema rezultatima studije definirano je da se lokacija Centra nalazi u relativno slabo tektonski aktivnom području. Međutim, studija isto tako govori da se u blizini nalaze mnogo aktivnije zone izvora potresa, u kojima se mogu dogoditi također i jaki potresi, poput onog u Petrinji. Rezultati ove studije koriste se kao podloga za provedbu protupotresnog projektiranja i gradnju. U 2022. godini postavljene su još dvije seizmološke postaje, na lokacijama Rujevac i Pobrađani, koje zajedno s postajom na Čerkezovcu čine operativnu lokalnu mrežu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Sve su postaje uključene u hrvatsku mrežu seizmografa i akcelerografa Seizmološke službe Republike Hrvatske, te je osiguran prijenos podataka u realnom vremenu u seizmološku službu na Geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu. Od ožujka 2023. godine prijenos podataka omogućen je i u Republički Hidrometeorološki zavod Republike Srpske u Banja Luci.
Ovakvi istraživački radovi provode se kako bi građevine u Centru bile izgrađene na način da su sigurne od potresa visoke razorne moći. S obzirom na svrhu i tip građevine u koji spada skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada, takav objekt se gradi s povećanim faktorom sigurnosti, što znači da može izdržati i potres veće magnitude od očekivanog. Prema Hrvatskoj regulativi projektiranje građevinskih objekata provodi se u skladu s Eurokodom 7 i 8.
Potresi koji su dogodili tijekom 2020. i 2021. godine na području Sisačko-moslavačke županije nisu ostavili nikakvih posljedica na postojećim skladištima, kao ni na popratnim objektima na lokaciji bivšeg vojno–skladišnog kompleksa Čerkezovac. Na našoj internetskoj stranici objavljene su fotografije zgrada na lokaciji vojno–skladišnog kompleksa Čerkezovac snimljene dan nakon potresa od 6,2 po Richterovoj ljestvici, koje i potvrđuju da potres nije prouzročio nikakvu štetu na predmetnim građevinama.
Predmetna lokacija bivšeg vojno–skladišnog kompleksa Čerkezovac nije u zoni nominiranih aktivnih rasjeda, a mjerenja provedena tijekom potresa koji se dogodio 29. 12. 2020. godine pomoću seizmografa i akcelerografa pokazala su da je lokacija bivšeg vojno-skladišnog kompleksa Čerkezovac imala manju akceleraciju odnosno ubrzanje tla od npr. Zagreba. Dok je u Zagrebu najveća akceleracija iznosila 2,43 m/s2, u Čerkezovcu je akceleracija iznosila 0,49 m/s2.
Potrebno je dodatno naglasiti kako odabir lokacije svih vojnih objekata, uključujući i objekte od posebne važnosti za obranu i sigurnost Republike Hrvatske, podliježe specifičnim kriterijima koji su znatno stroži u odnosu na one propisane za standardne građevine. Ti kriteriji obuhvaćaju zahtjeve iz područja nacionalne sigurnosti, strateške pozicije, zaštite podataka, kontrole pristupa, kao i posebne tehničke, građevinske i sigurnosne uvjete, koje određuju nadležna tijela obrambenog sustava. Kao posljedica toga, ovakvi objekti projektiraju se i grade na lokacijama koje ispunjavaju više standarde kvalitete, sigurnosti i otpornosti, uz korištenje naprednih materijala i tehnologija, čime u konačnici predstavljaju iznimno pouzdanu i sigurnu infrastrukturu. Da bi se ostvarili uvjeti za skladištenje nisko i srednje radioaktivnog otpada na lokaciji bivšeg vojno–skladišnog kompleksa Čerkezovac, potrebno je tu lokaciju potvrditi procjenom utjecaja zahvata na okoliš, a koja će se provesti temeljem studije o utjecaju zahvata na okoliš. Izrada studije je u tijeku. Proteklih godina provedeno je niz istraživačkih radova (geoloških, hidroloških, geomorfoloških, ekoloških, seizmoloških, ali i niz ostalih istraživačkih radova), zatim određeno je nulto radiološko stanje i izrađena je studija potresne opasnosti, a izrađuju se i različite sigurnosne analize, a sve kako bi se utvrdilo je li predloženi zahvat izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji bivšeg vojno–skladišnog kompleksa Čerkezovac, mikrolokacija Široko Osoje, tehnološki prihvatljivo rješenje i da projekt neće imati štetnih utjecaja na okoliš. Ukoliko postupak procjene utjecaja na okoliš potvrdi da štetnih utjecaja na okoliš neće biti, slijedi ishođenje lokacijske i građevinske dozvole.
Izgradnja ovakvih objekata uobičajena je praksa u svijetu. Nigdje u svijetu nije zabilježen incident na ovakvom tipu objekta.
Procjenu utjecaja zahvata na okoliš (PUO) provodi nadležno ministarstvo za zaštitu okoliša i prirode (sada: Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije). Osnova za provedbu PUO je studija utjecaja zahvata na okoliš, a koju izrađuju isključivo tvrtke ovlaštene za poslove zaštite okoliša. Studija utjecaja na okoliš koristi tehničke podatke o zahvatu (iz idejnog rješenja, idejnog projekta ili dugog opisa), ako i rezultate raznih analize, istraživanja i ispitivanja u ovisnosti o vrsti i prirodi zahvata te specifičnim propisima za zahvat za koji se izrađuje.
S obzirom na to da će se u Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada nalaziti skladišta radioaktivnog otpada, primjenjivi su propisi o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, za koje je nadležno Ministarstvo unutarnjih poslova – Ravnateljstvo civilne zaštite.
Za studiju utjecaja na okoliš može se provesti postupak određivanja sadržaja studije (scoping) u koji su uključena i druga državna tijela, ali i jedinice regionalne i lokalne samouprave. Za zahvat Centra u postupak scopinga uključena su sljedeća tijela:
- Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (Uprava za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom, Uprava za zaštitu prirode, Uprava za klimatsku tranziciju, Uprava vodnog gospodarstva i zaštite mora)
- Ministarstvo gospodarstva (Uprava za energetiku)
- Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (Uprava za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju)
- Ministarstvo unutarnjih poslova (Ravnateljstvo civilne zaštite)
- Ministarstvo zdravstva
- Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine;
- Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva
- Sisačko-moslavačka županija – Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvoj, zaštitu okoliša i prirode
- Općina Dvor
- Zavod za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije
Postupak scopinga za zahvat Centra uključivao je i prekogranične konzultacije pri čemu je mišljenje dalo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.
U uspostavi Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Fond aktivno surađuje s nizom međunarodnih organizacija i stručnih institucija kako bi osigurala najviše standarde sigurnosti i usklađenost s najboljim svjetskim praksama. Među ključnim partnerima ističe se Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), s kojom surađujemo u aktivnostima vezanim uz zbrinjavanje radioaktivnog otpada, razmjenu znanja i provjeru usklađenosti s međunarodnim sigurnosnim standardima. Također, aktivni smo sudionici programa EURAD (European Joint Programme on Radioactive Waste Management), europske istraživačke inicijative koja promiče suradnju u razvoju dugoročnih rješenja za radioaktivni otpad.
Što se tiče suradnje na stručnoj razini, u projektu uspostave Centra ključnu ulogu imaju španjolska tvrtka IDOM koja sudjeluje u izradi projektne dokumentacije te slovačka tvrtka Javys koja sudjeluje u izradi sigurnosnih analiza. Obje tvrtke imaju dugogodišnje iskustvo i međunarodne reference na istim ili sličnim projektima, a znanje i iskustvo koje donose u sklopu ovog projekta jamči usklađenost sa svim regulatornim zahtjevima i najboljim svjetskim praksama.
Ovakva međunarodna suradnja osigurava korištenje najnaprednijih tehnologija i iskustava, čime se postiže usklađenost s najboljim svjetskim standardima. Projekt se provodi transparentno, a nastavit ćemo razvijati partnerske odnose kako bismo postigli visoku razinu sigurnosti i učinkovitost budućeg Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.